Ekološka osviještenost i konstantan rast cijena energenata na tržištu, dovode do sve učestalije uporabe alternativnih izvora energije, kao što je sunčeva energija.

Korištenje sunčeve energije u zagrijavanju prostorija i pripreme potrošne tople vode (PTV), dugoročno je isprobana tehnologija, koja jamči uštedu i smanjuje zagađivanje okoline štetnim tvarima.

Istraživanja pokazuju da je uporaba solarnog grijanja u posljednjih 10 godina u porastu od 70%, a unatoč idealnim uvjetima i dostupnosti opreme na tržištu, u Republici Hrvatskoj je još uvijek individualna.

U prilog solarnom načinu grijanja svakako ide i porast broja sunčanih dana i srednje temperature, a u našoj regiji ona iznosi 140 kWh po m2 površine, što zamjenjuje količinu 150m3 zemnog plina. Uzimajući u obzir površinu solarnog kolektora od 4 m2, isplativost investicije vidljiva je već nakon 6 do 10 godina korištenja.

Sunčeva energija je besplatna i dostupna u neograničenim količinama, a donosi uštedu do 70% pri pripremi potrošne tople vode i do 30% za grijanje prostora.

Primjenu jednom proizvedene sunčeve energije ograničava samo ljudska mašta, korištenje solarnog grijanja je zalog za budućnost.

Što su solarni kolektori?

Solarni kolektori su dio solarnog toplovodnog sustava, koji direktno pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode. Kolektori su ujedno najvažniji dio solarnog sustava, a njihov vijek trajanja razmjeran je njihovoj kvaliteti. Ukoliko su ispravno ugrađeni i redovno održavani, mogu nesmetano prikupljati energiju i više od 20 godina.

Kako odabrati solarni kolektor?

Njihov broj, vrsta i način postavljanja ovise o različitim parametrima. Pri odabiru, bitno je odrediti geografski položaj lokacije, mikrolokaciju (orijentacija prema jugu, sjene), njihovu upotrebu ( samo za potrošnu toplu vodu ili i za dogrijavanje), obujam bojlera ili akumulacijskog spremnika.

Nagib solarnog kolektora u odnosu na horizontalnu površinu jednak je kutu zemljopisne širine mjesta na kojem se postavlja. U Republici Hrvatskoj je to od 40 do 45 stupnjeva, a radi efikasnije iskoristivosti, poželjno je nagib prilagoditi godišnjem dobu pa je u zimskim mjesecima preporučan nagib od 50 do 60 stupnjeva, dok u ljetnim mjesecima nagib od 25 do 35 stupnjeva omogućuje veću apsorpciju sunčevih zraka.

Solarni kolektori bi trebali biti usmjereni prema jugu, četveročlanoj obitelji za pripremu potrošne tople vode, dovoljna su 2 kolektora po 2.5 metara kvadratnih. Jedan kolektor dostatan je za spremnik volumena od 100 do 150 litara.

Vrste solarnih kolektora

Zbog povoljnog odnosa cijene i kvalitete, najrasprostranjeniji su ravni pločasti i vakuumski kolektori, a na tržištu postoje još i plastični (za dogrijavanje bazena.)

Vakuum je odličan izolator, a sama konstrukcija vakuumskog cijevnog kolektora omogućuje bolju apsorpciju zbog različitih kuteva sunčevih zraka, tako da je vakuumski kolektor učinkovitiji za 20-30 %. No, pri okomitom položaju sunca, pločasti kolektori imaju bolju iskoristivost. U ljetnom periodu pločasti kolektor može proizvesti više energije, dok vakuumski kolektori imaju prednost u zimskom periodu.

U oba slučaja, postoji više razreda kvalitete istovjetnih proizvoda, razlika u cijeni je izraženija kod vakuumskih kolektora, koji su ujedno i nešto skuplji od pločastih.

Po kojem principu radi solarni sustav?

Solarni kolektor prikuplja solarnu energiju pomoću koje se zagrijava toplinski medij (voda ili glikol). Cirkulaciona pumpa transportira toplinski medij u spremnik potrošne tople vode, a izmjenjivač topline u obliku spiralne cijevi unutar spremnika, prenosi toplinu na toplu vodu. Cijeli postupak kontrolira solarna regulacija, ona uključuje cirkulacionu pumpu kad je temperatura medija u solarnim sustavima viša od temperature vode u spremniku, odnosno isključuje kada je ista ili niža. Kada kolektori ne mogu zagrijati potrošnu toplu vodu, dogrijavanje se vrši putem centralnog grijanja.

Spremnik tople vode

Dio solarnog sustava koji služi za izmjenu topline toplinskog medija i potrošne tople vode ili sustava grijanja i za njihovu pohranu. Kako bi solarni sustav dobro funkcionirao, vrlo je važna dobra usklađenost kolektora s rezervoarom tople vode i izmjenjivačem topline. Voda u spremniku je različite temperature, pri dnu je hladnija, pri vrhu toplija pa su stoga spremnici uski i visoki radi optimalnijeg djelovanja i strujanja topline. Spremnik može biti: jednostavan – samo za pripremu potrošne tople vode i kombiniran – za sustave grijanja potrošne vode i prostora. Kombinirani spremnik je sastavljen od dva spremnika – jednog u drugom. Spremnik tople vode mora biti dobro izoliran.

Solarna stanica

Središnji dio sustava koji omogućava strujanje toplinskog medija, a automatska regulacija brine o pogonu cijelog sustava. Solarna stanica usklađuje rad sustava s vanjskim uvjetima, kao što su promjene potrebe za toplinom, iznimno visoke ili niske temperature i td.

Održavanje solarnog sustava

Pravilno i redovno održavanje solarnog sustava osigurava njegovu dugovječnost. Vrlo je jednostavan za održavanje - brzo, sigurno i jednostavno se montira i pruža maksimalnu fleksibilnost. Dovoljno je izvršiti provjeru sustava jednom godišnje. Kolektori su sigurni od smrzavanja i bez potrebnog održavanja zbog punjenja etanolom. „Heat pipe“ princip sprječava pregrijavanje, a miješanjem propilen glikola (neotrovnog antifriza) s vodom, sustav je zaštićen od smrzavanja.

Isplativost solarnog grijanja

Troškovi adaptiranja solarnog grijanja za obiteljsku kuću kreću se od 20 000 do 40 000 kuna, nema opasnosti od nestanka energenta ili rasta cijene. Niskoenergetske kuće mogu se grijati i tijekom zimskih mjeseci pomoću solarnog grijanja. Zimi ima 5 puta manje sunca, a potreba za energijom za grijanje je i do 5 puta veća od potrebe za zagrijavanjem potrošne tople vode, što solarno grijanje čini idealnim za turizam.

IKOMA i energija Sunca

IKOMA ima široku ponudu solarnih sustava grijanja koje ćete vrlo lako integrirati u svoje postojeće sisteme. Kombinacija s plinskom kondenzacijskom tehnologijom je trenutno najidealnije i najštedljivije rješenje za Vaše kućanstvo.